Vrijednost je servo dokazao kad je bilo najteže. Američka vojska počela ga je masovno koristiti u Drugom svjetskom ratu za svoja vozila, prenosi RevijaHAK.

Danas bi bez serva upravljača vozili možda još samo revni članovi nekog body-building kluba, spremni mazohistički uživati u naporima potrebnim za okretanje tog obruča. Razmazilo nas je i neka je, jer i u prometu nam treba olakšati. Kao automobilski novinari nikada nećemo prežaliti vrijeme hidrauličkih i elektrohidrauličkih servo uređaja… S takvim servom bi čak i visokokonfekcijski automobili poput Ford Focusa prve generacije postali moderne legende (u slučaju tog vozila i zbog mnogih drugih stvari). No, zamijenili su ih jeftiniji i jednostavniji električni servo uređaji, a onaj fini osjećaj na upravljaču postao je prošlost ili se čini umjetnim poput plastičnog buketa na stolu terase na koji će zalutati tek neka pčela koja je prije toga plivala u čaši piva ili neke žestice.

Znate li kad je nastao prvi servo uređaj za vozila? Sve je navodno počelo 1876. godine kada je čovjek, u povijesti upamćen kao G. W. Fitts, na svoje vozilo montirao električni servo. Ništa se o tom prijevoznom sredstvu ne zna, a možda je sve i stvar legendi. Uglavnom, prvi kamion na koji je montiran servo upravljača bio je Columbijin, 1903. godine. Tadašnji magazin Motor Age pisao je:

– Taj jednostavni uređaj omogućuje da kamion vozi 28 km/h i pritom zadržava smjer.

U kojem smjeru je kamion išao bez serva nećemo ni zamišljati… Potom je krenuo razvoj servo uređaja, neki su funkcionirali na principu vakuuma, a neki su koristili komprimirani zrak. Vrijednost je servo dokazao kad je bilo najteže. Američka vojska počela ga je masovno koristiti u Drugom svjetskom ratu za svoja vozila (na glavnoj slici je Dodge Carryall WC-53 iz 1942). Velikoserijska proizvodnja u putničkim automobilima počela je 1951. godine s Chryslerom Imperial i traje, odnosno trajat će dok je automobila…

Izvor: RevijaHAK